Hajduk StankoJanko Veselinović
Hajduk Stanko: roman — kratak sadržaj, likovi i tema
- Književni rod i vrsta
- epika, istorijski roman
- Mesto i vreme radnje
- Radnja se odvija u Mačvi, u okolini Crne Bare, Parašnice i Ravnja, u vreme Prvog srpskog ustanka početkom 19. veka.
- Tema
- Roman prikazuje hajdučki život i borbu Stanka Aleksića, koji je zbog spletke, izdaje i turskog zuluma od običnog mladića postao hajduk i osvetnik, a potom ustanik; istovremeno slika patnje srpskog naroda i borbu protiv Turaka.
- Ideja
- Delo slavi borbu za slobodu, pravednu osvetu i junaštvo; poručuje da se roblje može osloboditi samo hrabrošću, slogom i spremnošću na žrtvu.
Glavni likovi
- Stanko Aleksić — glavni junak, mladić iz Crne Bare; zbog nametnute krađe odlazi u hajduke, postaje hrabar i osvetoljubiv ustanik.
- Lazar Miraždžić — Stankov nekadašnji jaran i pobratim, koji iz ljubomore pokušava da ga ubije i učestvuje u spletki, a pred smrt pokazuje kukavičluk.
- Jelica — lepa i odlučna devojka, Stankova verenica i kasnije žena, verna i hrabra.
- Aleksa Aleksić — Stankov otac, čestit i ponosit domaćin, nezasluženo osramoćen i mučen, umire pod svojim krovom.
- Ivan Miraždžić — Lazarev otac, viđen domaćin i kasnije kmet, podlegne turskim spletkama i postaje oruđe subaše.
- Kruška — turski subaša u Crnoj Bari, lukav i podmukao, zavađa Srbe da bi njima lakše vladao.
- Marinko Marinković — srpski seljak i turska ulizica, Kruškin saučesnik, podli izdajnik koji optužuje nedužne.
- Zeka Selaković — Stankov pobratim i vođa golih sinova, junačan i neustrašiv buljubaša.
Kratak sadržaj (otkriva kraj)
U Mačvi, u selu Crna Bara, mladić Stanko Aleksić i njegov pobratim Lazar Miraždžić zavole istu devojku, Jelicu. Lazar iz ljubomore puca na Stanka, ali ga ne ubije. Subaša Kruška, koji želi da zavadi Crnobarce, savetuje Lazara da ukrade novac svog oca Ivana i kaže da je na Stanka pucao zato što ga je ovaj pokrao. Lazar i turska ulizica Marinko Marinković podmetnu i zakopaju kesu s novcem u đubre kod Aleksine kuće, pa Stanko, osramoćen, odlazi u hajduke kod harambaše Srećka, gde se pobratimi sa Zekom. Kad Turci bace njegovog oca Aleksu u tamnicu, Stanko ga oslobađa, a Krušku i Marinka pogubi. Stanko postaje harambaša. Kad izbije Prvi srpski ustanak, zapali kuću Ivana Miraždžića sa Ivanom u njoj i ubija Lazara, koji pred smrt moli za život. Zatim se bori na Salašu i na Mišaru. Ženi se Jelicom i dobija sina Miloja. Umire mu otac, a posle borbe kod Loznice, u kojoj je ranjen, umire i majka. Godine 1813. Turci nadiru na šanac na Ravnju, između Save i Zasavice. Kad nabujala voda upropasti barut i vojska odstupi, Zeka, Stanko i golaći ostaju. Junački odbijaju napade, a kad im nestane baruta, jurišaju noževima i ginu do poslednjeg. Turci provaljuju Ravnje, a šanac ostaje kao spomen na njihovo junaštvo.
Pregled je napisan uz pomoć veštačke inteligencije na osnovu celog teksta dela. Za školski rad proverite detalje u samom delu.
Početak dela
Posveta (Nikoli Tesli)
JUNAKU NAŠEGA DOBA VELIKOM SRBINU NIKOLI TESLI
Devetnaesti vek plete ti venac slave. Dopusti i meni da u nj upletem jedan cvetak sa naših polja, cvetak prost, ali pokropljen krvlju i orošen suzom naših predaka. Njegov miris neka Te seća Tvoje Otadžbine, neka Te seća onih zanosnih priča o junaštvu i požrtvovanju kojima Te je Tvoja! Srpska Majka u detinjstvu zapajala.' Primi ga, Srbine, onako srdačno kao što
Ti ga srdačno pruža Tvoj veliki poštovalac, Janko M.
Veselinović
Prvi deo: Odmetnik —
Praštajte, svete seni
Praštajte, svete seni, što vam kosti potresam!... Praštajte, što vam imena pominjem, jer ću ih samo po dobru pomenuti!...
Jer najsvetiji putir, što se izli na oltar Otadžbine Srbinove, behu grudi vaše; krv koju tada proliste, i danas je blagodet
Srbinu...
Zaliste, i kostima potrusiste svaku stopu zemlje, a iz krvi i kostiju vaših niče bujina, koja nam oči k nebu podiže!...
Hvala vam, i... praštajte!...
A ja ću pričati o vama onako kako mi drugovi i sinovi vaši pripovedahu; kitiću dela vaša kao što devojka kiti venac ivanjski; slaviću vas kao što vas gusle slave; pronosiću dela vaša i junaštva vaša po svetu, kao što ih i danas pronose nemirni talasi valovite Drine!... Neka vam se sveća ne ugasi; neka vam se imena pominju do istrage srpskoga kolena!...
Nastavak slušaj besplatno