Vasa Rešpekt je realistički roman Jakova Ignjatovića iz 19. veka i jedna od značajnijih slika građanskog života u srpskoj prozi tog doba. Prati naslovnog junaka i sredinu u kojoj se kreće, s humorom i ironijom prema društvenim navikama i moralima. Vredi ga poslušati kao deo klasike srpskog realizma.
Poslednjih petnaestak godina dva naša starija pisca su književno vaskrsla. To su Jovan St. Popović i Jakov
Ignjatović. Popović, koji je od šezdesetih godina prošloga veka počeo padati u repertoar skromnih diletantskih i putničkih pozorišnih družina, oko 1900 godine pobednički se vratio u književnost i na veliku pozornicu Jakov
Ignjatović u poslednjim godinama svoga života osetio je gorčinu zaborava, publika se otpadila od njega, a književna kritika, u koliko je tada u opšte i bilo, smanjivala ga je, odricala, gurala u nazad, sve to više iz političkih no književnih razloga. U poslednje vreme, i književna kritika i čitalačka publika popravile su tu veliku nepravdu učinjenu prema starom i zaslužnom piscu, i danas vlada nepodeljeno mišljenje da je Jakov Ignjatović jedan od prvih i najkarakterističnijih realista naših, jedan od najoriginalnijih i najjačih talenata u našoj književnosti, u svakome slučaju pisac koji i danas zaslužuje i može da se čita.
Srpska Književna Zadruga može se pohvaliti da se u njoj, još u doba reakcije prema neshvaćenom Ignjatoviću, videla istorijsko-književna vrednost njegovih romana. 1900 godine izdala je Srpska Književna Zadruga jedan od najpopularnijih i u svoje doba najčitanijih njegovih romana, Milana Nerandžića, sa predgovorom G. Momčila Ivanića u kojem se sa više pravde