Početak dela
Ovo je pisano još 1836 godine da se štampa pred Crnom Gorom i Bokom Kotorskom, kao što će se vidjeti na mnogo mjesta, pa kad se dosad onako ne naštampa, evo ga sad samo ovako.
Zaista se zna da Srbi sad žive u današnjoj Srbiji (između Drine i
Timoka, i između Dunava i Stare planine), u Metohiji (od Kosova preko Stare planine, gdje je Dušanova stolica Prizren, Srpska patriaršija Peć, i manastir Dečani), u Bosni, u Hercegovini, u Zeti, u Crnoj gori, u Banatu, u Bačkoj, u Srijemu, u desnom podunavlju od više Osijeka do Sentandrije, u Slavoniji, u Hrvatskoj (i Turskoj i
Austrijskoj krajini), u Dalmaciji, i u svemu Adrijatičkom primorju gotovo od Trsta do Bojane. Zato u početku rekoh zaista se zna, jer se upravo još ne zna dokle Srba ima u Arnautskoj i u Maćedoniji. Ja sam se na Cetinju (u Crnoj Gori) razgovarao s dvojicom ljudi iz Dibre, koji su mi kazivali da onamo ima mnogo „Srpskijeh“ sela, po kojima se govori srpski onako kao i oni što su govorili, tj. između Srpskoga i
Bugarskoga, ali opet bliže k Srpskome nego k pravome Bugarskome.
U pomenutijem ovdje mjestima biće najmanje oko pet miliona duša naroda, koji govori jednijem jezikom, ali se po zakonu (religiji) dijeli na troje: može se od prilike uzeti da ih oko tri miliona ima zakona
Grčkoga, i to: jedan milion u cijeloj Srbiji (s Metohijom), jedan milion u Austrijskijem državama (u Banatu, u Bačkoj, u Srijemu, u desnom podunavlju, u Slavoniji, Hrvatskoj, Dalmaciji i Boci), a jedan milion u Bosni, Hercegovini, Zeti i Crnoj gori; od ostala dva miliona može biti da bi se moglo uzeti da su dvije trećine zakona
Turskoga (u Bosni, Hercegovini, Zeti i t. d.), a jedna trećina Rimskoga
(u Austrijskim državama i u Bosni, Hercegovini i nahiji Barskoj).
Samo prva tri miliona zovu se Srbi ili Srblji, a ostali ovoga imena ne će da prime, nego oni zakona Turskoga misle da su pravi Turci, i tako se zovu, premda ni od stotine jedan ne zna Turski; a oni zakona
Rimskoga sami sebe ili zovu po mjestima u kojima žive n. p. Slavonci,
Bosanci (ili Bošnjaci), Dalmatinci, Dubrovčani i t. d., ili, kao što osobito čine književnici, starinskijem ali Bog zna čijim imenom,
Iliri ili Ilirci; oni pak prvi zovu ih u Bačkoj Bunjevcima, u
Nastavak slušaj besplatno
Readnara
