Readnara

Agrarna politika bosanske vlade

Petar Kočić

  • Eseji
  • Jezik knjige: srpski
  • 11 strana

"Agrarna politika bosanske vlade" Petra Kočića je politički govor/esej iz 1911. o teškom ekonomskom položaju bosanskog težaka. Razmatra nerešeno agrarno pitanje, kmetske odnose, šumsko i poresko pitanje i kritikuje vladinu poljoprivrednu politiku. Vredi poslušati kao svedočanstvo o borbi za seljaka u Bosni.

Poslušajte početak

Slušaj prvih 5 strana bez registracije Slušaj celu knjigu besplatno

Već imate nalog? Prijavite se i slušajte

Besplatno, uz besplatnu registraciju. Knjigu čita glas generisan veštačkom inteligencijom; tekst prati čitanje.

Ugradi na svoj sajt

Za nastavnike i škole: nalepite kod na sajt ili blog.

Ilustracija korice je generisana veštačkom inteligencijom.

Izvor teksta: sr.wikisource.org · Delo je u javnom domenu.

Početak dela

Agrarna politika

bosanske vlade

Pisac: Petar Kočić

zasedanje, sednica (27. marta 1911)

Gospodo poslanici!

O narodnoj privredi, ekonomskom stanju i prilikama našeg težaka govoreno je mnogo i prvog i ovog zasjedanja. Oštro su kritikovana sva neuspjela vladina preduzeća u oblasti poljoprivrede, naročito poljoprivredne stanice. Govori narodnih poslanika bili su prožeti dubokim uvjerenjem da je naš težak klonuo pod teretom nesređenih ekonomskih odnošaja i silnih poreza. I sa srpske i sa hrvatske strane, sa hrvatske na žalost samo prvog zasjedanja, naglašavano je da je ovaj

Sabor u prvom redu pozvan da se pobrine o zakonskim mjerama kojima bi se koliko-toliko poboljšalo ekonomsko stanje našega težaka. Samo su se gg. Muslimani klonili tog naglašavanja iz nekakve bojazni da slučajno u svojim izlaganjima ne spomenu riječ kmet. Sami pak težaci shvatili su instituciju Sabora kao neku čisto svoju ustanovu, koja će vijećati o njihovim nevoljama i tražiti lijeka da im se pomogne. Samo se tako može protumačiti ono silno oduševljenje i mnogobrojno učestvovanje širokih težačkih masa u prvim saborskim izborima.

Jedna od najglavnijih zapreka ekonomskog napredovanja našeg težaka jest, bez sumnje, neriješeno agrarno pitanje, zatim neregulisano šumsko pitanje i teški zastarjeli i nepravedni poreski sistem.

Gospodo moja, to su tri golema zla, koja u našem težaku ubijaju svaku volju za što intenzivnijim radom, koja nemilosrdno cijede i isisavaju njegovu produktivnu snagu.

Što se tiče agrarnog pitanja, austrijska se uprava, ušavši u Bosnu, isprva nosila mišlju, kao što nam je poznato, da riješi kmetskoaginske odnošaje onako kako mi to danas tražimo. Docnije je, proglasivši Safersku naredbu osnovnim agrarnim zakonom, ostavila da sve ide po starom. Ono naredaba što je u tom pitanju izdano, to mahom nije pravedno, jer nije u duhu našeg naroda i nije pravljeno prema prilikama na polju, već za prašnim zelenim stolom. Nestašica dobrih zakonskih ustanova za sporove u kmetsko-aginskom odnošaju

Nastavak slušaj besplatno

Možda će vam se dopasti