Istorijsko-politički i kulturni pregled u kojem Vasa Stajić prati mađarizaciju i demađarizaciju Bunjevaca u Bačkoj. Rad je objavljen u Letopisu Matice srpske 1930. i korisno osvetljava nacionalni i kulturni život Bunjevaca u širem kontekstu.
Više nego pedesetogodišnja je tradicija Matice Srpske da prati život Bačkih Bunjevac. Još godine 1878. Raspisala je ova Matica nagradu od 50 dukata za raspravu o Bunjevcima, da tu nagradu posle digne na 100, pa na 200 dukata. Time potaknut, izradio je svoju raspravu Lazar Knežević (Letopis Matice Srpske 128). A i titularni biskup Ivan Antunović kao da nije bez Matičina poticaja pristupio pisanju dela koje je najbolje izrazilo njegov posebni nacionalizam; o tome nas uverava naslov njegova dela (Razprava), i prve rečenice njegova uvoda u raspravu (Matica srbska, ta plodna košnica...), pune zahvalnosti prema Matici, koja svojim raspisom nagrade stavlja bar melem i zavoj na rane bratske zlobe i prezira među jednokrvnom braćom. A to je, nastavlja on, i uzrok koji je i njega stara pobudio da radi svoju raspravu. Najzad, Matičinu nagradu je dobio Ivan Ivanić sa svojom knjigom O Bunjevcima (Letopis M. S. Knjiga 175. i 176.), koja je doživela tri dvaput dopunjena izdanja. Dužnost je, prema tome, Matice
Srpske da o Bunjevcima progovori i danas kad je knjiga g. Pekića stavila na dnevni red, pored tolikih, potrebnih i nepotrebnih, pitanja koja potresaju mladu našu državu, i pitanje Bačkih Bunjevaca i
Šokaca.
Dve namere ima knjiga g. Pekića. Jedna je da, nešto opširnije nego
Readnara
