Readnara

Istraga protivu Dekembrista (A. Jelačić)

Aleksej Jelačić

  • Istorija
  • Jezik knjige: srpski
  • 7 strana

Istorijski članak o ustanku dekembrista 1825. godine i istrazi koja je usledila. Prikazuje pozadinu pobune, rad mešovite istražne komisije i sudski proces protiv učesnika, oslanjajući se na dokumente novije ruske istorije. Vredan je slušanja kao uvid u prvi pokušaj promene ruskog državnog i društvenog uređenja u duhu ustavnosti.

Poslušajte početak

Slušaj prvih 5 strana bez registracije Slušaj celu knjigu besplatno

Već imate nalog? Prijavite se i slušajte

Besplatno, uz besplatnu registraciju. Knjigu čita glas generisan veštačkom inteligencijom; tekst prati čitanje.

Ugradi na svoj sajt

Za nastavnike i škole: nalepite kod na sajt ili blog.

Ilustracija korice je generisana veštačkom inteligencijom.

Izvor teksta: sr.wikisource.org · Delo je u javnom domenu.

Početak dela

ISTRAGA PROTIVU

DEKEMBRISTA

Pisac: Aleksej Jelačić

Članak »Istraga protivu Dekembrista (povodom stogodišnjice njihova

Ustanka)« dr Alekseja Jelačića, je objavljen u zagrebačkom časopisu „Nova

Evropa“ (knjiga , broj 7) od 11. aprila 1926. godine, str. 219-225.

Iz dokumenata novije Ruske Istorije.

VII: Istraga protivu Dekembrista

(povodom stogodišnjice njihova Ustanka).

14./26, decembra 1825 — prilikom polaganja zakletve Caru Nikoli , koji je nakon izvesnih nesporazuma i komešanja stupio na presto Ruske

Carevine, upražnjen usled smrti starijeg mu brata Aleksandra i usled odricanja od nasleđa drugog brata-carevića Konstantina, — izbio je u

Petrogradu pokušaj revolucije, koji je još istog dana u krvi ugušen.

Nekoliko dana zatim desila se i pobuna vojnika na ruskome Jugu, koja je također nakon kratkog okršaja ugušena. Neposredno iza tih događaja izvršena su mnogobrojna hapšenja učesnikâ, zaverenikâ, i simpatizerâ, i nakon bezbrojnih saslušanja, suočavanja, i čitanja dokumenata pred jednom mešovitom istražnom komisijom, kojima se otkrilo da su ovi tobože slučajni događaji imali jednu posve neslučajnu i duboku pozadinu, i da je uopšte liberalni i demokratski pokret zahvatio bio ozbiljno korena u ruskom višem društvu, donesena je presuda kojom su osuđeni na vrlo teške kazne preko stotinu učesnika pokreta, od kojih su petorica odmah obešena, a većina drugih pošla u Sibir na robiju u teškim okovima. Cilj samog pokreta bilo je: temeljna promena ruskog državnog i socijalnog uređenja u duhu ustavnosti. Učesnici pokreta bili su podeljeni na republikance i na pristaše t. zv. ustavne parlamentarne monarhije, slobode i građanske jednakosti (kmetska zavisnost seljaka imala je biti odmah ukinuta), putem „Velikog Sabora“, tojest Ustavotvorne Skupštine.

Prošlog decembra dakle navršilo se je punih sto godina od tog znamenitog događaja, od tog „prvog pokušaja prave političke

Nastavak slušaj besplatno

Možda će vam se dopasti